TATALAINA ALOAIA O LE A’OA’OGA MO AUAUNAGA O LE AUFAIGALUEGA FESOASOANI FAA-AGAFESOOTAI [Aso Faraile 04 Oketopa 2025]
SAMOA, October 3 - SAUNOAGA AUTU a le Afioga Ile Minisita o Tina Ma Tamaitai, Atinae o Nu’u Ma Agafesootai le Afioga Moefaauouo Julius Ah Kui Tafunai
Susu lau susuga i le Taitai o le Sauniga,
Afioga i Minisita o le Kapeneta,
Fa’aulu’uluga o Pa’aga a le Malo,
Fa’aulu’uluga o Fa’alapotopotoga ma Matagaluega,
Le mamalu o le Au Vala’aulia,
Samoa ua Potopoto
O le a ou le seutafilia le naaloa, ae o le a seumalie lupe o le fōaga, faigatā o lea ua malumaunu le fogatia, ua matalupe le seuga ma tau fai puea le matila ma le ofeloa ia outou paia ma le mamalu ua aofia pōtopoto lenei taeao. O ō outou paia ma sā o le a le o’o ai se fa’amatalaga, aua o outou paia e lē popo.
O le Asō, o se aso tumati’e ma se moemoe fou mo Samoa. Ua le gata i le tatala aloaia o le A’oa’oga mo Auaunaga o le Aufaigaluega Fesoasoani Fa’a-Agafeso’otai, ae e fa’amautu ai foi la tatou tautoga faifa’atasi: o le puipuiga lea o fanau, si’itia tomai ma agava’a o tupulaga talavou, fa’amalosia o aiga ma malu puipuia afioaga.
Ua mafai ona fa’atino vaega uma nei, ona o le malosi o le faigapa’aga a le Matagaluega o Tina ma Tamaitai, Atina’e o Afioaga ma Agafeso’otai ma le Fa’alapotopotoga o le UNICEF. O se galuega faifa’atasi, ua mafai ai mo le taimi muamua, ona fausia se taiala mo A’oa’oga mo le Aufaigaluega Fesoasoani Fa’a-Agafeso’otai i totonu o le Pasefika — aemaise i latou o lo’o ta’imua i le puipuiga o Nu’u ma o lo’o vavalalata feso’otaiga ma aiga ma fanau.
O lenei fa’amaite, ua atagia ai le taulamua o Samoa i le Pasefika ma le Lalolagi. O lo’o taoto faiga fa’avae ma le Fa’atonufolau mo le Tapu’eina o Olaga Amata o Fanau i Samoa, ma o lo’o o gatasi ma le Silasila Mamao a le Malo – ina ia gafataulimaina aiga, saogalemu le siosiomaga, ma si’itia le soifua lautele o tagata uma. E iai se vaega e ese’ese ai lenei galuega, aua o le a le gata i le faia o A’oa’oga, ae ua maea fausiaina foi se galuega tele (Performance Management System: PMS) e mafai ai ona mataituina, aoina mai ma iloiloina fa’amatalaga ina ia si’itia ai galuega fa’aauau.
O le taunuuga o le PMS ua tula’i mai ai le Impact Pulse – o se ripoti i se tulaga maualuga, e atagia mai ai fa’amatalaga o lo’o tu’uina ai e afioaga, o a tonu ni fa’aletonu o feagai ma tagata, ma o le a foi ni vaega o lo’o manaomia ai le fesoasoani. E le o se galuega na ona fafau – o fa’amatalaga ma lagona o tagata ua aoina mai i le taimi ma aso fa’amauina e taua tele. O le vaiaso fou, o le a tatala aloaia ma fa’alauiloa ai the Uluai Ripoti a le Impact Pulse i Samoa, ma o se Ulua’i Ripoti foi lea i totonu o le Pasefika.
Afai ae tu’ufa’atasi tomai ma agava’a aemaise fa’amaumauga mausali e maua mai i le Ripoti o le Impact Pulse, o le a le fesiliga le si’itia ma le malosiaga o auaunaga a Sui o le Nu’u, Sui o le Malo ma Sui Tamaitai. E le gata i latou auaunaga i le puipuiga ma ta’imua i galuega mo le saogalemu ma le manuia o Nu’u, ae o latou foi o le a ta’imua e aoaoina ma tu’uina mai o fa’amaumauga – o le silafia e mafai ai ona iloa gofie fa’afitauli, feso’otai aiga i auaunaga mo’omia ma fa’atino ma le mautinoa ina ia tutusa tagata uma, aemaise i fanau, tupulaga talavou ma aiga uma. Ina ia aua nei galo se isi.
Ua le gata la i le tatou patipatia o lenei Aso ma le fa’amoemoe. A ia tatou unaia galuega fa’aauau e fesoasoani ai i Aufaigaluega mo Auaunaga o Fesoasoani Fa’a-Agafeso’otai. E mana lenei galuega, ma o le a mamafa tu le avega – o le ala lea e manaomia tele ai le lagolagosua a Afioaga, le Malo ma ana Pa’aga.
O lo’o fuafuaina, o le fa’aiuga o le tausaga fou e tauala atu i lenei galuega faipa’aga, o le a 102 Aufaigaluega mo Auaunaga o Fesoasoani Fa’a-Agafeso’otai—e toalua mai i Itumalo e 51 o Samoa, o le a a’otauina ma tu’uina iai le fesoasoani mana’omia. O le a galulue so’oso’otauau ma feso’otai e tusa ma tu ma aganu’u, soifua fa’aleagaga ma aiga, fa’apea foi le silasila i le lumanai i le fa’aaogaina tatau o fa’amatalaga aoina, molimau ma lagona o tagata ina ia faufau ai se lumanai manuia.
O se sao taua lea o Samoa i le Pasefika ma le Lalolagi, o se galuega e atagia le fa’atauaina o le fatu o nu’u e fa’avae i luga o tu ma aganu’u, maua fa’amatalaga fa’amauina, ma e iai lona taua i le va fa’afeagai ai ma isi Malo.
Ma o lenei Aso, i le agaga fa’agae’etia, e fai ai a’u ma sui o le Malo, e tatala aloaia ai nei le A’oa’oga mo Auaunaga o le Aufaigaluega Fesoasoani Fa’a-Agafeso’otai.
Mo le mamalu o le aofia ua potopoto i le Maota nei, o outou e fa’afailele Fanau, o Uo mamae a Tupulaga Talavou, o Malu o Aiga, o Fofoga o tatou Afioaga. O lou atamai ma lou silafia, fa’atasi ai ma le fesoasoani a le PMS e ala mai i le Impact Pulse, o le a fesoasoani tele lea i sou sao e tatou fausia fa’atasi ai se Samoa saogalemu ma se Samoa manuia. Mo le silafia — o le a tutu fa’atasi le Malo o Samoa, ma le UNICEF e lagoalogosua i lau auaunaga. O le tatou galuega e fai faatasi.
Ia tatou taofi mau i le mea moni: e taua tamaiti uma, e iai agava’a ma taleni a so’o se tupulaga, e mamala aiga, o afioaga uma o le fatu lea o Samoa le Atunu’u Pele.
Fa’afetai tele lava.
Soifua ma ia manuia.
Photo by the Government of Samoa
October 9, 2025Legal Disclaimer:
EIN Presswire provides this news content "as is" without warranty of any kind. We do not accept any responsibility or liability for the accuracy, content, images, videos, licenses, completeness, legality, or reliability of the information contained in this article. If you have any complaints or copyright issues related to this article, kindly contact the author above.
